• Dubrovnik - opcenito
• Dubrovnik - opis puta
• Dubrovnik - karta
• Dubrovnik - slike

• apartmani Dubrovnik
• kuce za odmor Dubrovnik
• hoteli Dubrovnik
• apartmanska naselja Dubrovnik

• ostala mjesta i regije

Dubrovnik - Dalmatia - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Dubrovnik

Dubrovnik - grad jedinstvene politicke i kulturne povijesti (Dubrovacka Republika, Gradski statut iz 1272.), svjetski poznate spomenicne baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) - jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. Uz izuzetne prirodne ljepote i ocuvanost baštine, Dubrovnik je grad iznimno bogate turisticke ponude. Grad hotela, prelijepe okolice, zavidnoga ekološkog standarda i turisticke dorecenosti privlacan je u svako godišnje doba. Neku vrstu geografske izoliranosti premošcuje visok prometni standard - zrakoplovni prijevoz, brzi hidrokrilni brodovi.
Turisticki se Dubrovnik poceo razvijati prije I. svjetskog rata, da bi ubrzo zbog svoje neodoljive posebnosti, postao snažnim medunarodnim turistickim središtem.

Za temeljitiji razgled Dubrovnika, njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. No, vec za šetnje Stradunom, uskim ulicama i trgovima, monumentalnim zidinama i tvrdavama posjetitelji se susrecu s tisucljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvucene urbane jezgre, stoljecima ucenim vještinama zidanja, klesanja, rezbarenja, te se suocuju s poviješcu Kneževa dvora, bibliotecnim blagom, najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr.
Dopuštajuci užitak odabira, Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine.

Dubrovacki muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta. U autenticnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII.-XIX. st., odore knezova i vijecnika, vlastelinske odjece. Pomorski muzej (tvrdava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu gradu vezanu uz dubrovacko i hrvatsko pomorstvo, s posebnim naglaskom na povijest Dubrovacke Republike. Muzej franjevackog samostana cuva sav inventar stare ljekarnice, radove starih dubrovackih zlatarskih, vezilackih i slikarskih radionica. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovackog slikarstva XV. i XVI. st., skulpture, zlatarski predmeti, rukopisi, inkunabule i note. U Riznici dubrovacke katedrale cuvaju se relikvije sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, te mnoge druge umjetnicke slike i predmeti. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovackoga kraja, nošnje i tekstilno rukotvorstvo. Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda, smješten u tvrdavi Sveti Ivan, s primjercima morske faune.

Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve, samostane i hotele, a s licem prema moru uresio se nizom marina, lucica te šetnica. Zbog velicanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama. U brojnim dubrovackim restauracijama i konobama može se uživati u specijalitetima domace i medunarodne kuhinje, a sportašima i rekreativcima na raspolaganju su tereni i rekviziti za sve sportove na kopnu i vodi, od tenisa i stolnoga tenisa do jedrenja. Djeluje i nekoliko fitness-centara s bazenima, saunama, masažom, aerobikom, solarijima, trenažerima za boks i dr.
Dubrovnik je poznat po vrsnim hotelima, od kojih je vecina smještena na poluotoku Lapadu te na predjelu Ploca jugoistocno od Staroga grada. Hotelsko naselje Dubrava - Babin kuk na Lapadu grad je u malome. Ima trgovacki centar, banku, ambulantu, ugostiteljske lokale, novi »Stradun«, koji povezuje hotele.

Dubrovnik je grad bogatoga kulturno-umjetnickoga života. Posebno mjesto ima Dubrovacki ljetni festival (od 10. srpnja do 25. kolovoza), koji se tradicionalno održava od 1950. To je kazališni, glazbeni i folklorni festival, 1956. ukljucen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gunduliceva poljana, Držiceva poljana, Lovrijenac, Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih gradevina (Knežev dvor, klaustri, crkve). Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeca imena domacih i svjetskih glumaca, redatelja, dirigenata - dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domacih (Lindo, Lado) i stranih folklornih skupina.

U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Osim renomiranih galerija - Umjetnicka galerija (Put Frana Supila 23), njezin izložbeni prostor Luža Art Centar (Stradun), Sebastijan - povremene i stalne izložbe održavaju se i u drugim prostorima.
Nadaleko su poznate dubrovacke karnevalske fešte - Dubrovacki karnevo, koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja, kada se na dubrovacki prostor prenose iz susjedne Italije. Velika je gradska svecanost proslava Blagdana sv. Vlaha, ujedno i Dan grada Dubrovnika (3. veljace). Proslava traje cijeli tjedan, uz vjerske obrede, procesiju gradskim ulicama, koncerte, sportske, zabavne i karnevalske priredbe. Postoje organizirani izleti.

DUBROVNIK, grad, luka i turisticko središte južnoga hrvatskoga primorja. Leži na podnožju vapnenackoga Srda (412 m), u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. Nasipanjem mocvarne doline izmedu Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgradem na drugoj strani doline. Na taj je nacin Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica, spajajuci suprotna gradska vrata: Ploce na istoku i Pile na zapadu. Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu, Gruž postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok, na niže dijelove padina Srda i izvan gradskih zidina prema Župi. Klimu Dubrovnika karakteriziraju topla i suha ljeta i blage zime. Prosjecna je temperatura najhladnijeg mjeseca (veljace) 4,6 °C, a najtoplijeg (kolovoza) 26,2 °C. Od ukupne godišnje kolicine oborina na hladnu polovicu godine otpada 68%, a od 105 kišnih dana otpada na proljece 29, ljeto 14, jesen 26 i na zimu 37. Snijeg pada vrlo rijetko; 2554 suncana sata godišnje, po cemu je Dubrovnik medu prvim gradovima u južnoj Europi. U srpnju ima dnevno (kao i Aleksandrija) 12,4 suncana sata. Vegetacija je suptropska i bujna (maslina, badem, agrumi, ružmarin, lovor, crnika, bor, pinija, cempres).

Jugoistocno od starog dijela grada je turisticko podrucje Ploce (hoteli i plaže), zapadno Lapad (sportski tereni, hoteli, plaže, šetališta), sjeverozapadno gruška luka i Gruž. Gospodarska je osnova turizam i pomorstvo. U gradu djeluju važne kulturne ustanove: Viša pomorska škola, Viša turisticka škola, Sveucilišni centar za postdiplomski studij Sveucilišta u Zagrebu, Povijesni institut HAZU, Dubrovacke ljetne igre i dr.
Dubrovnik ima gradsku luku, luku Gruž i marinu Dubrovnik. Stara gradska luka zašticena je lukobranom Porporela; u luku mogu pristati jahte do 3 m gaza; manji brodovi sidre u uvali Gornja Bocina. Luka Gruž je trgovacka luka, 2,5 km sjeverozapadno od starog Dubrovnika. Marina Dubrovnik nalazi se u naselju Komolac na unutrašnjem dijelu Rijeke dubrovacke, oko 4 km od ulaza u luku Gruž. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). Zracna luka nalazi se u Cilipima.

izvor: Hrvatska turistička zajednica